Šiprage

Pentref yn Kotor Varoš, Bosnia-Hertsegofina, yw Šiprage (Cyrileg Serbaidd: Шипраге) a saif ar yr Afon Vrbanja. Roedd ganddi boblogaeth o 952 yn 1991. Daw'r enw o enw teulu o uchelwyr lleol: Šipraga.^[1]^[2]

Hinsawdd

	Ø t° (°C)	Min. t° (°C)	Max. t° (°C)	↓↓↓ (mm)
I	–1,7	–4,8	1,4	59
II	0,3	–3,6	4,2	63
III	4,6	–0,1	9,3	59
IV	9,1	3,9	14,3	74
V	13,6	8,1	19,2	90
VI	17,2	11,5	22,9	99
VII	18,9	12,6	25,3	81
VIII	18,4	11,9	24,9	76
IX	14,7	8,6	20,9	71
X	9,5	4,7	14,4	79
XI	4,4	1,0	7,8	100
XII	0,1	–2,7	3,0	88

^[3]

Poblogaeth

Šiprage^[4]^[5] Cyfanswm y boblogaeth 2013: 788^[6]
Blynedd	1991.	1981.	1971.
Bosniaks	745 (78.25%)	711 (60.10%)	422 (51.33%)
Serbiaid	168 (17.64%)	320 (27.04%)	370 (45.01%)
Croatiaid	1 (0.10%)	6 (0.50%)	0
Yugoslavs	32 (3.36%)	136 (11.49%)	21 (2.55%)
Arall a Anhysbys	6 (0.63%)	10 (0.84%)	9 (1.09%)
Cyfanswm	952	1,183	822

Oriel hanesyddol

Cynlluniwch basilica Rhufeinig (18,42x14,20 m) o'r 5g
Mae'r garreg fedd olaf o'r 12g
Milwyr ifanc yn 1943

Hanes

Yn yr ardal ceir olion o Oes Newydd y Cerrig, ac yna'r Maezaeis, a oedd yn uun o is-lwythi'r Ilyriaid. Ceir olion Celtaidd o'r 4g CC.^[7]^[8]

Cyfeiriadau

↑ Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75–80.
↑ Richter E. (1905): II. Historička i politička geografija. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina XVI, Knjiga 1: 275–321.
↑ https://en.climate-data.org/location/905786/
↑ Book: "Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
↑ Internet – Source: "Popis po mjesnim zajednicama" – "Archived copy" (PDF). Archifwyd o'r gwreiddiol (PDF) ar 5 Hydref 2013. Cyrchwyd 2013-03-26. Unknown parameter |deadurl= ignored (help)CS1 maint: archived copy as title (link)
↑ "POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA U BOSNI I HERCEGOVINI, 2013 : REZULTATI POPISA" (PDF). Popis2013.ba. Archifwyd o'r gwreiddiol (PDF) ar 2017-12-24. Cyrchwyd 2017-06-01.
↑ Mesihović S. (2011). Filozofski fakultet (gol.). Rimski vuk i ilirska zmija – Posljednja borba. Sarajevo. ISBN 978-9958-625-21-3. tt 2-33.
↑ Abdić K. (2014). Filozofski fakultet (gol.). Ilirski narodi sjeverozapadne Bosne i Hercegovine. Sarajevo: tt 56-63.CS1 maint: location (link)

Dolenni Allanol

[a1892-1] Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75–80.

[2] Richter E. (1905): II. Historička i politička geografija. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina XVI, Knjiga 1: 275–321.

[3] ttps://en.climate-data.org/location/905786/

[4] Book: "Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

[5] Internet – Source: "Popis po mjesnim zajednicama" – "Archived copy" (PDF). Archifwyd o'r gwreiddiol (PDF) ar 5 Hydref 2013. Cyrchwyd 2013-03-26. Unknown parameter |deadurl= ignored (help)CS1 maint: archived copy as title (link)

[6] "POPIS STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA U BOSNI I HERCEGOVINI, 2013 : REZULTATI POPISA" (PDF). Popis2013.ba. Archifwyd o'r gwreiddiol (PDF) ar 2017-12-24. Cyrchwyd 2017-06-01.

[MS-7] Mesihović S. (2011). Filozofski fakultet (gol.). Rimski vuk i ilirska zmija – Posljednja borba. Sarajevo. ISBN 978-9958-625-21-3. tt 2-33.

[AK-8] Abdić K. (2014). Filozofski fakultet (gol.). Ilirski narodi sjeverozapadne Bosne i Hercegovine. Sarajevo: tt 56-63.CS1 maint: location (link)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]